Među međunarodnim faktorima koji utiču na kineski izvoz tekstila u vanjskoj trgovini, iako Vijetnam nije vršio značajan direktan pritisak putem strogih tarifa, čestih istraga o trgovinskim mjerama ili drugih politika direktne trgovine, njegov brzi rast tekstilne i odjevne industrije i precizno pozicioniranje na tržištu učinili su ga glavnim konkurentom Kine na globalnom tržištu tekstila, posebno na tržištu SAD-a. Indirektni uticaj dinamike njegovog industrijskog razvoja na kineski izvoz tekstila u vanjskoj trgovini se kontinuirano produbljuje.
Iz perspektive puteva industrijskog razvoja, uspon vijetnamske tekstilne i odjevne industrije nije slučajan, već "proboj zasnovan na klasterima" podržan višestrukim prednostima. S jedne strane, Vijetnam se može pohvaliti prednošću u troškovima rada: prosječna plata u proizvodnji iznosi samo 1/3 do 1/2 kineske, a ponuda radne snage je dovoljna, što privlači veliki broj međunarodnih tekstilnih brendova i ugovornih proizvođača da rasporede proizvodne kapacitete. Na primjer, globalno poznati brendovi odjeće poput Uniqlo-a i ZARA-e prebacili su preko 30% svojih narudžbi za originalnu opremu odjeće u vijetnamske fabrike, što je dovelo do povećanja vijetnamskog kapaciteta proizvodnje odjeće za 12% u odnosu na prethodnu godinu u 2024. godini, dostigavši godišnju proizvodnju od 12 milijardi komada. S druge strane, Vijetnam je izgradio prednosti pristupa tržištu aktivnim potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA): Sporazum o slobodnoj trgovini između Vijetnama i EU (EVFTA) na snazi je godinama, omogućavajući vijetnamskim tekstilnim i odjevnim proizvodima da uživaju u bescarinskom tretmanu prilikom izvoza u EU; bilateralni trgovinski sporazum postignut sa SAD-om također pruža povlaštenije tarifne uslove za ulazak njihovih proizvoda na američko tržište. Nasuprot tome, neki kineski tekstilni proizvodi i dalje se suočavaju s određenim carinama ili tehničkim preprekama prilikom izvoza u EU i SAD. Osim toga, vijetnamska vlada ubrzala je poboljšanje cjelokupnog industrijskog lanca (koji obuhvata predenje, tkanje, bojenje i proizvodnju odjeće) osnivanjem tekstilnih industrijskih parkova i nudeći poreske olakšice (npr. novopokrenuta tekstilna preduzeća mogu uživati u četverogodišnjem oslobođenju od poreza na dobit preduzeća i smanjenju od 50% u narednih 9 godina). Do 2024. godine, lokalna stopa podrške vijetnamskom tekstilnom industrijskom lancu porasla je sa 45% u 2019. na 68%, što je značajno smanjilo njegovu ovisnost o uvoznim tkaninama i dodacima, skratilo proizvodne cikluse i povećalo brzinu odgovora na narudžbe.
Ova industrijska prednost direktno je pretvorena u brzo povećanje udjela na međunarodnom tržištu. Posebno u kontekstu dugotrajnih neizvjesnosti u kinesko-američkoj trgovini tekstilom, efekat supstitucije tržišta Vijetnama u odnosu na Kinu postao je sve izraženiji. Podaci o uvozu američke odjeće od januara do maja 2025. pokazuju da je udio Kine u uvozu odjeće iz SAD-a pao na 17,2%, dok je Vijetnam prvi put nadmašio Kinu sa udjelom od 17,5%. Iza ovih podataka leži oseka i pad konkurencije između dvije zemlje u segmentiranim kategorijama. Konkretno, Vijetnam je pokazao izuzetnu konkurentnost u radno intenzivnim oblastima kao što su pamučna odjeća i pletena odjeća: na američkom tržištu, jedinična cijena pamučnih majica koje Vijetnam izvozi je 8%-12% niža od cijene sličnih kineskih proizvoda, a prosječni ciklus isporuke je skraćen za 5-7 dana. To je podstaklo američke trgovce poput Walmarta i Targeta da preusmjere više narudžbi za odjeću osnovnog stila u Vijetnam. U oblasti funkcionalne odjeće, Vijetnam također ubrzava svoj sustizanje. Uvođenjem naprednih proizvodnih linija iz Kine i Južne Koreje, obim izvoza sportske odjeće premašio je 8 milijardi američkih dolara u 2024. godini, što predstavlja međugodišnje povećanje od 18%, dodatno preusmjeravajući narudžbe sportske odjeće srednjeg i nižeg cjenovnog ranga koje su prvobitno pripadale Kini.
Za kineska preduzeća koja se bave izvozom tekstila u inostranstvo, konkurentski pritisak iz Vijetnama ne odražava se samo u smanjenju tržišnog udjela, već i prisiljava kineska preduzeća da ubrzaju svoju transformaciju. S jedne strane, neka kineska tekstilna preduzeća koja se oslanjaju na američko tržište srednjeg i nižeg cjenovnog ranga suočavaju se s dilemom gubitka narudžbi i smanjenja profitne marže. Mala i srednja preduzeća, posebno, nemaju prednosti brenda i pregovaračku moć, što ih stavlja u pasivnu poziciju u cjenovnoj konkurenciji s vijetnamskim preduzećima. Moraju održavati poslovanje smanjenjem profitnih marži ili prilagođavanjem strukture svojih kupaca. S druge strane, ova konkurencija je također potaknula unapređenje kineske tekstilne industrije prema visokokvalitetnom i diferenciranom razvoju: sve veći broj kineskih preduzeća počeo je povećavati ulaganja u istraživanje i razvoj zelenih tkanina (kao što su reciklirani poliester i organski pamuk) i funkcionalnih materijala (kao što su antibakterijske tkanine i tkanine s inteligentnom kontrolom temperature). U 2024. godini, obim izvoza recikliranih tekstilnih proizvoda iz Kine porastao je za 23% u odnosu na prethodnu godinu, nadmašujući ukupnu stopu rasta izvoza tekstila. Istovremeno, kineska preduzeća jačaju prepoznatljivost brenda, poboljšavajući prepoznatljivost vlastitih brendova na evropskim i američkim tržištima srednjeg i visokog cjenovnog ranga učešćem na međunarodnim izložbama i saradnjom sa stranim dizajnerima, kako bi se riješila "ovisnosti o proizvođačima originalne opreme" i smanjila oslanjanje na jedinstveno tržište i konkurenciju niskih cijena.
Dugoročno gledano, uspon vijetnamske tekstilne industrije postao je važna varijabla u preoblikovanju globalnog tržišta tekstila. Konkurencija s Kinom nije "igra s nultom sumom", već pokretačka snaga obje strane da postignu diferencirani razvoj u različitim karikama industrijskog lanca. Ako kineska tekstilna preduzeća uspiju iskoristiti priliku industrijske modernizacije i izgraditi nove konkurentske barijere u područjima kao što su tehnološka istraživanja i razvoj, izgradnja brenda i zelena proizvodnja, i dalje se očekuje da će učvrstiti svoje prednosti na tržištu visokokvalitetnog tekstila. Međutim, kratkoročno, konkurentski pritisak Vijetnama na tržištu srednjeg i nižeg cjenovnog ranga će se nastaviti. Kineski izvoz tekstila u vanjskoj trgovini mora dodatno optimizirati strukturu tržišta, proširiti tržišta u razvoju duž "Pojasa i puta" i poboljšati sinergetsku efikasnost industrijskog lanca kako bi se nosilo s novim izazovima u globalnoj tržišnoj konkurenciji.
Vrijeme objave: 15. avg. 2025.